Klimatski uvjeti i vremenska opterećenja poput sunca, kiše, vjetra, snijega, onečišćenog zraka i sličnih utjecaja najvažniji su vanjski elementi koji utječu na izgled drva. Za zaštitu drva od oštećenja nastalih vremenskim opterećenjima postoji dosta različitih premaznih sredstava. Koji ćemo premaz izabrati za naše potrebe ovisi o tome kakav izgled želimo postići kao i o uvjetima kojima je drvo izloženo (gorski ili primorski predjeli, urbani okoliš …). Pored dekorativne funkcije premaza zaštita je drva od pretjeranog vlaženja jedno od najvažnijih svojstava premaza za vanjsku uporabu. Preveliko vlaženje uzrokuje dimenzijsku nestabilnost i unutarnje naprezanje drva, naprezanje između premaza i drva te naprezanje u samom filmu premaza. Prekomjerno vlaženje dovodi do pucanja i ljuštenja premaza pa premaz gubi zaštitnu funkciju. Temperaturne promjene utječu na skupljanje i rastezanje filma, a posljedica toga je povećana mogućnost ljuštenja. Stoga su npr. u gorskim predjelima, gdje su temperaturne razlike između dana i noći velike, takva oštećenja veća i češća. UV svjetlost uzrokuje degradaciju površine drva i depolimerizaciju filma. Često ispiranje filma (oborine) može film stanjiti i njegovu kvalitetu umanjiti. Smog i različiti plinovi u industrijskom okolišu kombiniraju se s kišom i tvore kiseline koje stvaraju koroziju i utječu na habanje filma. Premaz treba obnoviti čim se na njemu pojave prva oštećenja jer samo tako možemo osigurati dugotrajnu zaštitu podloge. Drvo možemo od takvih oštećenja djelotvorno zaštititi kombinacijom konstrukcijske i površinske zaštite. Ograda koja daje odgovarajuću zaštitu od kiše.
Legenda: 0 – nema vremenskih opterećenja (unutra); 1 – manja vremenska opterećenja; 2 – srednja vremenska opterećenja; 3 – jaka vremenska opterećenja; 4 – vrlo jaka vremenska opterećenja (direktna izloženost)
manje od 2 godine
Premaze za površinsku zaštitu vanjskih drvenih površina općenito dijelimo na:
Emajli su filmotvorna debeloslojna premazna sredstva kojima potpuno pokrivamo teksturu drva kao i moguće greške u drvu. Sadrže velike količine pigmenata pa nude raznobojne nijanse. Njihove su glavne prednosti vodoodbojnost i niska paropropusnost što je za drvo ujedno i nedostatak. U uvjetima izloženosti predmeta vremenskim opterećenjima dolazi do propadanja premaza, a vlaga kroz film prodire u drvo. Tako dolazi do »gibanja« drva i nastajanja mikropukotina u filmu premaza. Prevelika se količina vlage akumulira u drvu i to dovodi do stvaranja mjehura i povlačenja (ljuštenja) premaznog filma. Lakovi su emajli bez pigmenata koje su u prošlosti koristili za drvo u vanjskim prostorima kada su željeli zadržati njegov što prirodniji izgled. Kod uporabe lakova nailazimo na slične probleme kakvi su s emajlima. S obzirom na to da lakovi ne sadrže pigmente ili punila treba drvo (odnosno njegove komponente koje apsorbiraju UV zračenje) zaštititi od žućenja i tamnjenja. Najčešće im se dodaju tzv. UV apsorberi jer su svi glavni sastojci drva, a u najvećoj mjeri lignin, osjetljivi na UV svjetlost. Kao posljedica degradacije lignina nastaju tvari koje se s lakoćom spiraju s površine drva, a rezultat ispiranja vodom i djelovanja UV zraka vidi se u bržem sivenju i propadanju drva, što je posebno vidljivo kod mladog drva. Tako nastaje karakteristična reljefasta površina, a stupanj je degradacije srazmjeran trajanju izloženosti drva sunčanoj svjetlosti pa je kod izravne izloženosti još izrazitiji. Lazure su manje pigmentirani premazi koji na drvu tvore tanki film i površinu drva oboje transparentno i s vidljivom teksturom. Lazure su vodoodbojne, a zbog velike permeabilnosti drvu omogućavaju »disanje«. U takvim se slučajevima vlažnost drva njiše znatno više nego kod nepropusnih ili malo propusnih premaza (emajla). Lazure pod utjecajem vremenskih utjecaja postupno erodiraju, a debljina se filma tanji. Prednost je lazura jednostavnost njihova obnavljanja. Prije nanošenja novog premaza površinu samo blago prebrusimo i prebrišemo, te nanošenjem jednog ili dva sloja površinu osvježimo. Održavanje i obnavljanje Za održavanje karakteristika drva preporučujemo redovito pregledavanje svih drvenih površina. U uvjetima normalnog opterećenja dovoljno je da pregled obavimo jednom godišnje. Posebnu pozornost treba namijeniti vodoravnim površinama koje su, za razliku od okomitih, u većoj mjeri izložene vremenskim utjecajima. Na brzinu propadanja utječe i strana svijeta: drvene površine na južnoj ili zapadnoj više su opterećene od onih na sjevernoj ili istočnoj strani svijeta. Posebnu pozornost moramo posvetiti oštećenjima građevne stolarije nastalih usljed tuče jer ih najčešće primijetimo tek kada drvo na mjestu oštećenja posivi ili tek kada se pojavi plava plijesan. U takvim slučajevima savjetujemo vam da oštećeno mjesto zaštitite lazurnim premazom (npr. bezbojnim). Ubrzo nakon toga treba uslijediti obnavljanje cijelog premaza.
na vrh
